O le faatagata o Netherlands i Saute

O Netherlands i Saute, lea na tumau pea i lalo ole pulega faaSipaniolo, Katoliko Roma, sa faia se sao taua i le faasalalauina o le faatagata Baroque i Europa i Matu.Na manaʻomia e le Roman Catholic Contrareformation le faia e le au tusiata ata vali ma faʻatagata i tulaga o le lotu e talanoa ai i tagata e le iloa faitautusi nai lo le malamalama lelei.Na faamamafaina e le Contrareformation nisi o aʻoaʻoga faʻalelotu, o se taunuuga o nisi meafale a le ekalesia, e pei o le taʻutaʻu atu o agasala na faʻateleina le taua.O nei atinaʻe na mafua ai le faʻateleina o le manaʻoga mo faʻatagata faʻalotu i Netherlands i Saute.[17]O se matafaioi taua na faia e le tagata faʻatagata Brussels François Duquesnoy na galue mo le tele o lana galuega i Roma.O lana faiga Baroque sili atu ona auiliili e latalata i le Classicism of Bernini na salalau atu i Netherlands i Saute e ala i lona uso o Jerôme Duquesnoy (II) ma isi tusiata Flemish na aʻoga i lana aʻoga i Roma e pei o Rombaut Pauwels ma atonu o Artus Quellinus le Elder.[ 18][19]

O le tufuga taʻutaʻua lauiloa o Artus Quellinus le Toeaina, o se tasi o se aiga o tagata taʻutaʻua taʻutaʻua ma tusiata, ma o le tausoga ma le matai o le isi tagata taʻutaʻua Flemish, Artus Quellinus le Itiiti.Fanau mai i Antwerp, sa ia faʻaaluina se taimi i Roma lea na ia masani ai i le faʻatagata Baroque i le lotoifale ma lona uso a François Duquesnoy.I lona toe foi atu i Antwerp i le 1640, na ia aumaia ma ia se vaaiga fou o le matafaioi a le tagata vane.O le tagata vane faatagata e le o toe avea ma se tagata teuteu ae o se na faia se galuega atoa o faatufugaga lea na suia ai vaega faufale i ata faatagata.O meaafale a le ekalesia na avea ma taimi mo le fausiaina o fatuga tetele, ua tuufaatasia i totonu o le falesa.[4]Mai le 1650 ma faasolo mai ai, na galue ai Quellinus mo le 15 tausaga i le maota fou o le aai o Amsterdam faatasi ai ma le taʻitaʻi tusiata o Jacob van Campen.Ua taʻua nei o le Royal Palace on the Dam, o lenei galuega faufale, aemaise o teuteuga maamora na ia gaosia ma lana fale faigaluega, na avea ma faʻataʻitaʻiga mo isi fale i Amsterdam.O le vaega o tagata faʻatagata na vaavaaia e Artus i le taimi o lana galuega i le maota o Amsterdam e aofia ai le tele o tagata vane, aemaise lava mai Flanders, o le a avea ma taʻutaʻua taʻutaʻua i la latou lava aia tatau e pei o lona tausoga o Artus Quellinus II, Rombout Verhulst, Bartholomeus Eggers ma Gabriël Grupello ma masalo. faapea foi Grinling Gibbons.Na latou faasalalau mulimuli ane lana gagana Baroque i Dutch Republic, Siamani ma Egelani.[20][21]O le isi sculptor Flemish Baroque taua o Lucas Faydherbe (1617-1697) o le sa sau mai Mechelen, le nofoaga autu lona lua o Baroque sculpture i Netherlands i Saute.Sa a'oa'oina o ia i Antwerp i le a'oga a Rubens ma sa tele sona sao i le fa'asalalauina o le fa'atagata High Baroque i Netherlands i Saute.[22]

E ui na molimauina e Netherlands i Saute le paʻu tele o le tulaga o le gaosiga ma le taʻutaʻua o lana aʻoga vali i le afa lona lua o le 17th seneturi, na suia e le faʻatagata le vali taua tele, i lalo o le manaʻoga o le atunuʻu ma faavaomalo ma le tele, maualuga- tulaga lelei o le tele o mafutaga faaleaoaoga a le aiga i Antwerp.Aemaise lava, o mafutaga faaleaoaoga a Quellinus, Jan ma Robrecht Colyn de Nole, Jan ma Cornelis van Mildert, Hubrecht ma Norbert van den Eynde, Peter I, Peter II ma Hendrik Frans Verbrugghen, Willem ma Willem Ignatius Kerricx, Pieter Scheemaeckers ma Lodewijk Willemsens na gaosia. le tele o fa'atagata e aofia ai meaafale falesa, maafaamanatu o falelauasiga ma fa'atagata la'ititi e faia i nifo elefane ma fafie tumau e pei o boxwood.[17]A o Artus Quellinus le Toeaina na fai ma sui o le Baroque maualuga, o se vaega sili atu ona fiafia o le Baroque e taʻua o le tuai o Baroque na amata mai le 1660s.I le taimi o lenei vaega, na atili ai ona faʻaalia galuega, faʻaalia e ala i faʻataʻitaʻiga faʻalelotu-faʻafiafiaga ma teuteuga matagofie.
0_Hercule_-_Lucas_Faydherbe_-_Victoria_and_Albert_museum

Hendrik_Frans_Verbrugghen_-_Pulpit_in_the_Cathedral_of_Brussels

Luis_de_Benavides_Carillo,_markies_van_Caracena,_landvoogd_van_de_Spaanse_Nederlanden,_Artus_Quellinus_I,_(1664),_Koninklijk_Museum_voor_Schone_Kunsten_Antwerpen,_701


Taimi meli: Aukuso-16-2022